mr. Elnur Salihović

SWOT analiza

Swot zekat

Analizirajući trenutnu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, sa posebnim osvrtom na stanje Bošnjaka, nije teško zaključiti da jako mali broj vlasnika kompanija i menadžera na pravi način uradi SWOT analizu svoga poslovanja, koja je u današnjem poslovnom svijetu jedan od preduslova za uspješno strateško planiranje i poslovanje kompanija. Inače, SWOT analiza, koja je neminovnost u savremenim, uspješnim kompanijama, nastoji analizirati unutrašnje i vanjske faktore koji utiču na poslovanje i daje smjernice za strateško pozicioniranje i ostvarenje poslovnog cilja. SWOT analiza uzima u obzir četiri kategorije faktora S-strengths-snage, W-weaknesses-slabosti, O-opportunities-prilike, T-threats-prijetnje, koji utiču ili bi u perspektivi mogli uticati na poslovanje kompanije i presudni su za njeno strateško pozicioniranje. U našoj državi, iako je mali broj onih koji rade SWOT analizu, očigledno, i oni koji je urade zanemaruju jedan jako bitan faktor koji značajno utiče na poslovni uspjeh i ostvarivanje strateških ciljeva. Uzimajući u obzir trenutno stanje, taj faktor bi se kod većine mogao svrstati u kategoriju T-prijetnje, iako on u osnovi spada u S-snage i O-prilike. Nažalost, većina menadžera i vlasnika kompanija nije ni svjesna ovog faktora, pa tako ga uopšte ne uzima u obzir prilikom pravljenja pomenute analize. Također, mnogi se i boje same pomisli da taj faktor uključe u pomenutu analizu, jer ga doživljavaju kao nepotrebni trošak i otežavajuću obavezu, namet, na njihovo poslovanje i svrstavaju ga, na osnovu samo njima znanih mjerila, u kategoriju T-prijetnje. S druge strane, hvala Bogu, ipak postoji manji broj menadžera i vlasnika kompanija Bošnjaka-muslimana, čiji se broj procjenjuje na maksimalno deset procenata, koji ipak uključuju i ovaj faktor kao nezaobilazan u svom poslovanju, što se svakako pozitivno reflektira na njihov poslovni uspjeh i što im otvara prostor za konstantni napredak i stabilnost njihovog poslovanja. Faktor bez kojeg nemože biti prave i uspješne SWOT analize, barem kada se radi o vlasnicima kompanija i menadžerima koji se smatraju i doživljavaju kao muslimani, je zekat. Brojni su argumenti koji idu u prilog toj konstataciji, a navešćemo samo neke. Prije svega taj faktor određuje sami identitet muslimana i jedan je od pet preduslova da bi se neko identificirao kao musliman i da bi samo njegovo poslovanje bilo u skladu sa propisima islama. Zatim, u Kur’anu Časnom jasno se naglašava uticaj zekata na stanje muslimana: ”Allah uništava kamatu, a unapređuje imetak osobe koja daje zekat i sadaku.”[1] ”Reci: Zaista, moj Gospodar opskrbu obilnu daruje među svojim robovima kome hoće, ali im i uskraćuje; Što god vi utrošite, On će nadoknaditi, jer najbolji Opskrbnik On je.”[2] Također, jedan od brojnih hadisa Muhammeda alejhi selam koji govore o zekatu je: ”Davanje zekata nikada neće umanjiti imetak.”[3] i hadis: „Osigurajte vaše imetke davanjem zekata”. Uzmemo li u obzir činjanicu da je jedan od glavnih faktora koji spada u kategoriju S-snage, stabilna aktiva kompanije, onda su gore navedeni ajeti i hadisi sasvim dovoljan razlog da se zekat, svrsta u tu kategoriju i tretira kao garant stabilnosti kapitala kompanije. Međutim, očigledno je da kod mnogih koji sebe smatraju muslimanima ovi ajeti i hadisi nisu dovoljan razlog da zekat svrstaju u pomenutu kategoriju kada rade stratešku analizu svoga poslovanja.

Zekat kao prijetnja!?

U isto vrijeme važno je napomenuti da ukoliko se zekat ne tretira na odgovarajući način on onda prelazi u kategoriju T-prijetnje. U prilog ovome govore hadisi Muhammeda alejhi selam: ”Zekat se nikada nije pomiješao sa bilo kojim dijelom imetka, a da ga nije uništio i učinio da se raspadne”[4] Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik a.s. rekao: „Kome Allah dž.š. da imetak, pa ne daje zekat iz tog imetka, on će mu doći na Sudnjem danu u liku zmije otrovnice sa dvije crne tačke iznad očiju, koja će se omotati oko njega, stežući ga, a zatim će ga ščepati za vilice, govoreći mu: “Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje blago!” Potom je proučio riječi Uzvišenog Allaha: “Neka oni koji škrtare u onom što im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit će im o vratu obješeno ono čime su škrtarili, a Allah će nebesa i Zemlju naslijediti; Allah dobro zna ono što radite.”[5] Iz ovih hadisa i ajeta se jasno može zaključiti da ukoliko zanemarimo zekat, onda, ne samo da nećemo uspjeti realizirati svoje strateške ciljeve poslovanja čiji su rezultati vidljivi na dunjaluku, već nećemo uspjeti postići i još dugoročniji i značajniji cilj, cilj uspjeha i nagrade na ahiretu. Čak šta više, rezultati poslovanja, koji su najvećim dijelom vidljivi u obliku materijalnog bogatstva, ukoliko nisu očišćeni zekatom u odgovarajućem vremenu, postaju teret i uzrok patnje na ahiretu. Shodno tome, što je veće bogatstvo veći će biti i teret i kazna.

Perspektive

Pored jasnih poruka i opomena koje možemo naći u Časnom Kur’anu i riječima Muhameda alejhi selam, jako mali broj muslimana, zekatnih obaveznika, na odgovarajući način tretira ovu obavezu i gotovo da i nema svijesti o uticaju zekata na život svakog muslimana kao pojedinca i cjelokupnog društva. Već duži niz godina smo svjedoci jako loše ekonomske situacije u našoj državi, ali u posljednje vrijeme i u zemljama koje su do juče bile prilično imune na veće probleme ekonomske prirode. Mnogo je faktora koji su uticali i utiču na pomenutu situaciju, a ono što je sasvim sigurno i što nijedan musliman ne bi trebao dovoditi u pitanje je i zanemarivanje obaveze zekata. Postavlja se pitanje kako i očekivati poboljšanje ukupne ekonomske situacije u našoj zemlji i oživljavanje privrede i jačeg ekonomskog razvoja, ukoliko u naše strateško planiranje nismo uključili sve potrebne faktore koji su neophodni da se dođe do tog cilja. Uzimajući u obzir gore navedene ajete i hadise, može se sa sigurnošću reći, da nećemo imati zdravo društvo, zdravu ekonomiju, stabilne kompanije, održiv privredni razvoj i strateško poslovanje, sve dok zekat, kod većeg dijela muslimana, zekatnih obaveznika, bude zanemareni faktor. Naša neodgovornost prema jednom od najznačajnijih determinirajućih faktora i obaveza vraća nam se kroz trenutnu dezorijentaciju, nedostatak sistema i sveopće nezadovoljstvo ukupnom društveno-ekonomskom situacijom. Čemu se možemo nadati i u budućnosti, ukoliko nastavimo zanemarivati pomenuti faktor, možemo vidjeti iz riječi Muhammeda alejhi selama: Nema naroda koji ne daje zekat, a da ga Allah neće kazniti raznim nesrećama, glađu i sušom.”[6]


[1] Kur’an, El-Beqara 276.

[2] Kur’an, Saba, 39.

[3] Hadis navodi Taberani u Evsatu od Ummu Seleme r.a. koja prenosi od Ebu Musa’a r.a.

[4] Hadis se navodi u Tergibu, prenesen od Bazzara i Bejhekija.

[5] Buharijin Sahih, dva hadisa o zekatu 1402. i 1403. Ajet je iz sure Ali Imran 180.

[6] Hadis navodi Taberani u Evsatu, a navode ga i Hakim i Bejheki.