Zekat,
sadaka ili donacija?

Tradicionalno, muslimani u Bosni i Hercegovini,obavezu
davanja zekata uglavnom ispunjavaju u toku mjeseca ramazana. Čini se i logičnim
odluka većine davalaca zekata da tu, jednu od najvažnijih obaveza muslimana,
ispune u toku mjeseca ramazana, jer je to mjesec u kome Uzvišeni Allah daje
veću nagradu za učinjena dobra djela i ispunjavanje obaveza. Uz to, ramazan je
mjesec u kome su vjernici osjećajniji, obazriviji prema drugima i obasuti
Allahovim blagoslovom, nalaze se u jednom posebnom stanju. U nastojanju da
učine što više dobrih dijela tokom mjeseca ramazana vjernici ponekad ne
obraćaju pažnju na prioritete i ne rijetko daju prioritet nafili nad farzom. Kada
su u pitanju materijalna davanja u ramazanu, često se dešava da muslimani u
našim krajevima daju prednost sadaki nad obaveznim davanjima, zekatu i
sadekatu-l-fitru.  Dobar dio muslimana
uopšte ne pravi razliku između obične sadake, donacije, zekata i
sadekatu-l-fitra. Tako, nažalost, nije rijetka pojava u našim džematima da
određeni broj muslimana zekat razumijevaju i daju kao ”kusur od vitara”. Oni
su svjesni da bi trebali dati zekat, ali da je preče da daju sadekatu-l-fitr, a
što ostane dat će na ime zekata. Vrlo često, osobe koje na ovakav način ”daju zekat”
i nisu obavezne dati ga, ali osjećaju potrebu da nešto daju i na ime zekata i
svakako je pohvalna njihova namjera, ali je potrebna njihova bolja
informiranost o propisima o zekatu. Ima i onih koji imaju vrijednost nisaba i
više od toga, pa na isti način tretiraju zekat, bilo iz neznanja ili iz straha
da im se ne umanji nihov imetak. Nažalost, još uvijek je malo onih koji su
svjesni da je zekat obavezno godišnje čišćenje njihovog imetka, koje ima za
cilj da zaštiti taj imetak i stvori pretpostavke za njegov rast, kao i
pretpostavke za unapređenje njihovog ukupnog materijalnog, duhovnog i mentalnog
stanja. Danas se vode različite rasprave o zekatu, u kojima se oni koji
raspravljaju rijetko povode za pravim argumentima i šerijatskim propisima, već
uglavnom neutemeljenim ”argumentacijama”. Često se iz tih rasprava može steći
utisak ili čak izvući zaključak, da nema razlike između zekata, obične sadake,
dobrovoljnog priloga ili donacije.    

Mnogi, uglavnom neupućeni, će reći da je najbitnije da
čovjek nanijeti da da zekat i to i uradi, a da nije na njemu da posebno vodi
računa o obračunu i o tome kome će dati zekat. Često muslimani u BiH se i
povode za ovim mišljenjem, pa nerijetko zekat daju ”od oka”, a dešava se i da
zekat i sadekatu-l-fitr završe u rukama onih koji ni po kojem osnovu nemaju
pravo da prime sredstva zekata i sadekatu-l-fitra. U državama gdje su muslimani
manjina i gdje ne postoji vrhovni vjerski autoritet muslimani su primorani da
se sami snalaze i oni mogu da obavezu zekata i sadekatu-l-fitra izvršavaju
davanjem direktno pojedincima ili udruženjima, jer ne postoji organizirani
sistem niti fetva o obavezi organiziranog davanja u jedan fond. Međutim, u
državama gdje postoji islamska vlast ili vrhovni vjerski autoritet, kao substitut
islamske vlasti, onda je obaveza muslimana povinovati se propisima i fetvama
propisanim od strane vrhovnog vjerskog autoriteta, u našem slučaju
reisu-l-uleme. Međutim, iako već više od jednog stoljeća muslimani u Bosni i
Hercegovini imaju  vrhovnog vjerskog
autoriteta, u formi reisu-l-uleme, još uvijek postoje rasprave i pokušaji
osporavanja prava reisu-l-uleme i Islamske zajednice u BiH da organizira i
uredi vjerski život muslimana na ovim prostorima. Posebno su izražene rasprave
o pravu reisu-l-uleme i Rijaseta Islamske zajednice u BiH da legitimno urede
pitanje zekata i sadekatu-l-fitra. Često se mogu čuti rasprave u kome pojedinci
i određene grupe, vođene uglavnom ličnim interesima, osporavaju pravo Islamske
zajednice na prikupljanje i raspodjelu zekata i sadekatu-l-fitra. U isto
vrijeme, nerijetko se veoma pogrešno postavljaju stvari i sva se priča svodi na
borbu za fondove i prikupljanje sredstva za neke svoje projekte, a zanemaruje
se suština. Islamska zajednica u BiH prvenstveno ima obavezu da uredi pitanje
prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra, a svakako i pravo da sama preuzme
obavezu prikupljanja i raspodjele prikupljenih sredstava, kao što to i čini.  

Sama formulacija ajeta u kojem se naređuje davanje zekata ”Uzmi
od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš…”
(Et-Tevbe
103)
jasno ukazuje na neophodnost postojanja sistema i onoga ko uzima,
prikuplja zekat, kao što je to i bila praksa u vrijeme Muhammeda alejhi selam,
pravovjernih halifa i kasnijih generacija muslimana, sve do vremena početka
dekadence islamske države. Kada su muslimani prestali pridavati pažnju
sistemu tada su počeli i nazadovati, a u tome se izgubio i model organiziranog
prikupljanja i raspodjele zekata, kakav je bio u vrijeme procvata islamske
države. Dobro uređeni sistem prikupljanja i raspodjele zekata je
blagodat za društvo i svakako muslimani u svakoj državi i društvu bi trebali
težiti izgradnji tog sistema. Jedan od primjera prilično dobro uređenog sistema
prikupljanja i raspodjele u savremenom svijetu je primjer Malezije, gdje se
prikupe prilično velika sredstva zekata (oko 650 miliona KM), a čijom
raspodjelom se postižu značajni efekt za razvoj malezijskog društva i podizanja
standarda muslimana.

Što se tiče našeg društva danas, mi hvala Allahu imamo
odgovarajući okvir za propisno ispunjavanje obaveza davanja zekata,
uspostavljen kroz sistem organiziranog prikupljanja i raspodjele od strane
Islamske zajednice u BiH. Također, može se reći da imamo veliki broj obaveznika
zekata, ali da među njima ima više donatora nego davalaca zekata. Veliki
je broj iskrenih vjernika i dobronammjernih muslimana koji još uvijek ne prave
razliku između, zekata, sadake i donacije. Činjenica da se u Bosni i Hercegovini
prikupi samo 3 miliona KM zekata jasno potvrđuje ovu konstataciju.  Dodali se ovome da, prema podacima Centralne
banke BiH, depozitna štednja građana u BiH iznosi oko 4,5 milijardi KM i da je
potencijal zekata samo na štednju u BiH oko 40 miliona KM (ukoliko se obračuna
zekat samo na trećinu pomenutog iznosa depozitne štednje) onda je jasno da,
nažalost, naša svijest o zekatu nije ni blizu odgovarajućeg nivoa.

Veoma je važno zbog samih davalaca donacija i ujedno
obaveznika zekata jasno napraviti razliku između zekata i donacije. Vrlo često
davaoci donacija u toku godine daju iznos donacija i različitih vidova sadake i
više nego bi bili dužni da daju zekata. Bez obzira u koju svrhu su donacije
date, bilo za čije projekte, treba sasvim jasno naglasiti da donacija i zekat
nisu isto. Zekat ima jasno precizirane uvjete za davanje i pravila koja davalac
treba ispuniti da bi se izvršila ova obaveza. Između ostalog veoma je bitan i
neophodan obračun zekata jednom u toku godine i svakako adresa na koju se daje
zekat. Prema propisima Islamske zajednice u BiH, koji su utemeljeni na praksi
Muhammeda alejhi selam, muslimani u Bosni i Hercegovini i Bošnjačkoj dijapori
svoj zekat i sadekatu-l-fitr obavezni su dati putem organiziranog prikupljanja
od strane Islamske zajednice u BiH u Fond Bejtu-l-mal Islamske zajednice u BiH.

 Jedan od dokaza da postoji
razlika između zekata i dobrovoljnog priloga, obične sadake ili donacije može
se naći i u slijedećem ajetu:

2:177

Nije
čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni
koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u
vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi,
i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu
obavljaju i zekat daju,
i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju,
naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni
su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone.
” (Al Beqara 177)

U navedenom ajetu je jasno napravljena razlika između
dobrovoljnih davanja, priloga, sadaka, donacija i zekata, jer u suprotnom ne bi
postojala potreba da se zekat spominje zasebno od prethodno navedenih vidova
dobrovoljnih davanja. Čin davanja donacije ili davanja sadake i dobrovoljnog
priloga je čin za svaku pohvalu i svakako će za posljedicu imati nagradu od
Uzvišenog Allaha. Međutim, zanemarivanje zekata i sadekatu-l-fitra, svakako za
posljedicu ima kaznu za neizvršavanje neupitnih obaveza kakve su, prvenstveno
zekat, a  svakako i sadekatu-l-fitr.   

Mudrost  propisa o
zekatu je da u svakom vremenu osigura potrebna sredstva za održavanje i
unapređenje zajednice muslimana. Nažalost, mnogi muslimani ne shavataju višestruke
efekte koji trebaju biti postignuti zekatom i pokušavaju ga svesti na nivo
obične sadake i donacije koja uglavnom ima mnogo manji domet od zekata.
Iskustvo muslimana Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije svjedoči o važnosti
sistematskog uređenja pitanja prikupljanja i raspodjele zekata i
sadekatu-l-fitra. Sa ove vremenske distance se može zaključiti da je
organizirano prikupljanje zekata i sadekatu-l-fitra jedan od glavnih razloga
što su, Allahovom voljom, muslimani ovih prostora očuvali svoju zajednicu i
uspjeli da naprave i određena unapređenja koja stvaraju predpostavke za
svijetliju budućnost Islamske zajednice. Očuvanje i razvoj obrazovno-odgojnih
institucija IZ-e može se smatrati velikim uspjehom. Velika je odgovornost na
Islamskoj zajednici da podigne nivo svijesti i odgovarajuće edukacije i informiranosti
muslimana o obavezi zekata i sadekatu-l-fitra, ali i na svim muslimanima,
članovima Islamske zajednice u BiH da slijede upute od strane odgovornih iz
Zajednice po ovom pitanju.

Molimo Uzvišenog Allaha da sačuva našu državu, zajednicu i
društvo, da nagradi one koji svojim hajratima, dobrovoljnim prilozima i
donacijama doprinose razvoju našeg društva i da nas uputi da vodimo  više brige o našem zekatu i sadekatu-l-fitru,
kako bi ispunili obavezu propisanu od Njega i zaslužili Njegovo zadovoljstvo i
nagradu.

Elnur Salihović