Kontaktirajte Ured za zekat: +387 33 533 000 Aktuelni iznos nisaba je 8.029,00 KM ili 4.117,00 €
"One koji vjeruju i čine dobra djela i molitvu obavljaju i zekat daju čeka nagrada kod Gospodara njihova..."
(El-Bekare 277)

„O tome se priča“ na Radiju BIR: Muhedin Garanović govorio o finansijskom poslovanju Islamske zajednice

Gost izdanja emisije ”O tome se priča” od 19. juna 2019. godine bio je Muhedin Garanović, šef Odjela za finansijsko-računovodstvene poslove pri Upravi za ekonomske i finansijske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Govorio je o budžetu IZ i procedurama pri finansijskom poslovanju IZ.

Uprava za ekonomske i finansijske poslove organizovana je 2014. godine u skladu sa Pravilnikom o organizaciji i radu Rijaseta, a pozivajući se na Ustav IZ.

Poslovi Rijaseta u području ekonomije i finansija Islamske zajednice se uglavnom odnose na:

– sistem ekonomskog poslovanja i ostvarivanja prihoda Islamske zajednice na sva tri nivoa; strategiju razvoja ekonomskih aktivnosti Islamske zajednice; planove i programe ekonomskih djelatnosti Islamske zajednice, izrade projekata samostalnog i udruženog privrednog djelovanja; investicije; investicijsko i tekuće održavanje potreba na višem nivou Islamske zajednice;

– izradu strategija, planova, programa, analiza, izvještaja, obrazaca, formulara, instrukcija, uputstava; izradu završnih računa; izradu pravnih propisa iz svoje nadležnosti; treninge, savjetovanje i obuku kadrova

– finansijsko-računovodstvene potrebe Islamske zajednice; Budžet; fondove; sistem finansiranja na višem, srednjem i nižem nivou Islamske zajednice

Posljednji segment je konkretno segment mog nadzora.

Radio BIR: Spomenuli ste budžet, koja je Vaša nadležnost i kako uopšte funkcioniše budžet IZ?

Prije svega budžet IZ predstavlja finansijski okvir u kome su detaljno planirani prihodi i rashodi IZ na svim nivoima. Ovdje je važno spomenuti da IZ ima tri nivoa gdje svaki od njih donosi zasebne budžete, a u skladu sa svojim nadležnostima, a to su: Rijaset (kao najvši nivo), zatim muftijstvo i na kraju medžlis u kome su kao jedinke sadržani džemati, kao osnovne čelije IZ. Nadležnost naše Uprave je priprema prijedloga budžeta za najviši nivo tj. nivo Rijaseta, zatim nadzor i kontrola realizacije usvojenog budžeta, kao i kontrola raspolaganja i upravljanja sredstvima na drugim nivoima IZ. Kako sam već spomenuo budžet se donosi za svaki nivo IZ pojedinačno.

Radio BIR: Možete li ukratko navesti procedure donošenja budžeta po nivoima?

Ako bi išli od nivoa medžlisa prema Rijasetu procedure bi bile sljedeće:

– Prijedlog budžeta medžlisa priprema IO medžlisa u saradnji sa stručnim službama medžlisa, a na osnovu raspoloživih prihoda. Pri izradi ovog budžeta osnovni princip je da se planiranim prihodima pokriju troškovi neophodni za funkcionisanje vjerskog života na području medžlisa. Prihodi koje ostvaruje medžlis i koje raspoređuje kroz budžet uglavnom se sastoje od: prihoda od članarine, prihoda od ustupanja na korištenje vakufskih objekata, prihoda od donacija, prihoda od vlastitih aktivnosti te jednim dijelom sredstava zekata i sadekatu-l-fitra konkretno od 25% ukupno ukupljenog prihoda po tom osnovu na nivo medžlisa. Prilikom raspodjele ovih posljednjih prihoda mora se voditi računa da ti prihodi mogu biti utrošeni isključivo za vjerskoprosvjetni fond kojim se finansira vjerski život na području muftijstva, pomoći siromašnima i drugima koji imaju pravo na sredstva zekata i sadekatu-l-fitra. Dakle, važno je naglasiti da ovaj dio sredstava ne može se trošiti na aktivnosti ili kategorije koje nisu u skladu sa šerijatskim propisima vezanim za ova sredstva, a da bi to bilo tako glavni imam je zadužen da daje saglasnost na raspodjelu ovih sredstava i glavni imam ima opciju u Pravilnicima da blokira usvajanje budžeta ako ova sredstva nisu raspoređena onako kako to vjerski propisi nalažu. Ostali prihodi koji se ostvaruju na nivou medžlisa raspoređuju se u skladu sa namjenama za koje su prikupljeni. Nakon što IO napravi i usvoji na svojoj sjednici prijedlog budžeta medžlisa, budžet se šalje na razmatranje skupštini medžlisa (proširenom organu medžlisa u kome učestvuju predstavnici svih džemata sa područja tog medžlisa). Kada i ako skupština usvoji budžet ide se u njegovu realizaciju i za to je zadužen IO preko predsjednika medžlisa. Istekom godine pravi se finansijski izvještaj u kome su prikazani planirani i realizirani prihodi i rashodi medžlisa i procedura za usvajanje finansijskog izvještaja je ista kao i kod donošenja budžeta. Vrlo je važno naglasiti da se namjenska sredstva u medžlisima moraju trošiti isključivo za namjene za koje su prikupljenja i tu ne bi smjelo biti odstupanaj od tog pravila.

– Muftijstva također imaju svoj budžet koji na sličan način funkcioniše kao i budžet medžlisa, s tim da su njihovi budžeti obimom dosta manji i njihovim budžetima upravlja muftija putem stručnih službi i savjeta muftijstva. U budžetu muftijstva pored njihovih redovnih prihoda kojima se finansira muftijstvo sadržano je i 5% od ukupno ukupljenih prihoda zekata i sadekatu-l-fitra na području muftijstva i kao i kod medžlisa ta sredstva se namjenski troše kroz vjerskoprosvjetni fond i muftija direktno nadzire da su ta sredstva utrošena u skladu sa šeriatskim propisima.

– I na kraju dolazimo do budžeta Rijaseta koji se opet sastoji iz dva dijela:

– Dio koji je vezan za Bejtu-l-mal i,

– Dio koji je vezan za ostale prihode Rijaseta

Dio budžeta koji je vezan za ostale prihode Rijaseta i ustanova koje se finansiraju putem budžeta Rijaseta otprilike uključuje sljedeće prihode:

– Dio prihoda od članarine koji se prikuplja na nivou medžlisa i tim prihodima se finansiraju stručne službe Rijaseta kao npr. što je naša uprava.

– Zatim prihodi od ustanova kao što su Fakultet islamskih nauka, medresa, El-kalem, Glasnik i sl. tim prihodima se finansiraju njihove potrebe

– Zatim tu su i prihodi od davanja na korištenje vakufske imovine

– Prihodi od donacija (namjenskih i ne namjenskih) i sl.

Drugi dio budžeta kojim se upravlja putem Rijaseta je dio vezan za Bejtu-l-mal, a koji opet uključuje:

– Prihode od zekata i sadekatu-l-fitra (iznos od 70% ukupno ukupljenih sredstava po ovom osnovu)

– Prihode od kurbana i kurbanskih kožica.

Sada kada sam pojasnio od čega se sastoji prihodi koji se raspoređuju na nivou Rijaseta spomenut ćemo proceduru trošenja tih sredstava prikupljenih na nivou Rijaseta.

1. Polazna tačka je priprema prijedloga budžeta. Naša uprava u skladu sa unaprijed definisanim pravilima šalje zahtjeve svim organizacionim jedinicama (budžetskim korisnicima) da dostave svoje zahtjeve za sredstvima za narednu godinu. Budžetski korisnici o kojima govorim su Uprave i uredi Rijaseta, Islamski fakulteti, medrese i sve druge ustanove i institucije koje se finansiraju dijelom ili u cjelosto kroz budžet Rijaseta. Prije nego se zahtjevi za sredstvima dostave Rijasetu oni prođu preocedure donošenja pojedinačno u svakoj ustanovi kroz upravne i nadzorne odbore ili druga tijela zadužena za kontrolu i ispravnost planiranog trošenja sredstava.

2. Sljedeća aktivnost je razmatranje pristiglih zahtjeva i njihovo usaglašavanje na nivou Uprave, gdje se pripremaju (u tehničkom smislu) pristigli zahtjevi i usklađuju sa planiranim prihodima.Na ovom dijelu se vrši i usaglašavanje da li neki zahtjev ima osnov npr. svaki planirani trošak mora imati i realno planiran prihod. Zatim u ovom dijelu se razdvajaju oni budžetski korisnici koji imaju pravo da se finansiraju u potpunosti iz vlastitih prihoda, zatim oni koji se finansiraju iz ostalih prihoda Rijaseta, te na kraju oni koji se finansiraju iz Bejtu-l-mala. U odnosu na Bejtu-l-mal postoje tri grupe zahtjeva: oni koji se finansiraju u potpunosti, oni koji se finansiraju djelimično i oni koji se nikako ne mogu finansirati iz Bejtu-l-mala.

3. Sljedeća aktivnost je priprema prijedloga budžeta koji se upućuje prema Rijasetu. Na ovom nivou Rijaset pravi prijedlog i daje saglasnost na planirana sredstva vodeći računa o planiranim prihodima i namjenskom utrošku pojedinih prihoda.

4. Sljedeća aktivnost je razmatranje prijedloga budžeta na nivou Vijeća muftija (prethodno usvojenog na Rijasetu). Na ovom nivou Vijeće muftija razmatra prvenstveno raspodjelu prikupljenih sredstava fonda Bejtu-l-mal i planirani način njihovog trošenja, gdje je naglasak na šeriatskom aspektu utroška tih sredstava i davanjem saglasnosti na budžet dakle, članovi Vijeća muftija stoje iza toga da su sredstva Bejtu-l-mala utrošena u skladu sa vjerskim pravilima.

5. Sljedeća aktivnost je potvrda budžeta na nivou Rijaseta (drugi put, se potvrđuje samo usvojeni budžet Vijeća muftija). Na ovom nivou nije moguće ponovo mijenjati utrošak sredstava Bejtu-l-mala i ovdje se uglavnom radi o sljedećoj aktivnosti: Prvobitno je planirana raspodjela iz Bejtu-l-mala za nekog korisnika koji na to ima pravo, međutim Vijeće muftija je donijelo odluku da se taj iznos smanji ili poveća na teret ili korist nekog drugog korisnika, jer ovaj drugi ima veće ili manje pravo na svoju aktivnost nego ovaj prvi. Dakle i jedan i drugi imaju pravo, ali je prema mišljenju Vijeća muftija prioritet na aktivnostima za drugog korisnika.

6. Sljedeća aktivnost je slanje budžeta prema Saboru gdje se budžet razmatra i ako je sve uredu isti se i usvaja.

7. Nakon ovoga ide se u izvršenje budžeta gdje je svaki korisnik obavezan da vodi računa o utrošku odobrenih sredstava. Naravno evidenciju o utrošku ovih sredstava vodi naša uprava, konkretno odjel za koji sam lično zadužen. Ovdje je važno spomenuti da ni jedan budžetski korisnik nema mogućnost da samoinicijativno vrši preraspodjelu sredstava koja su mu odobrena, prvenstveno mislim na sredstva iz Bejtu-l-mala. Dakle, ako su korisniku odobrena sredstva za određenu najmjenu za tu namjenu ih mora i potrošiti, ne može da ih utroši u nešto drugo.

8. U toku godine pravi se kontrola utroška za 6 mjeseci tzv. Polugodišnji obračun, te kontrola utroška nakon isteka 9 mjeseci.

9. Nakon isteka godine pravi se finansijski izvještaj putem koga se, ako mogu tako reći, obavještavaju svi nivoi koji su dali saglasnost na utrošak sredstava o realizaciji istih. Gdje se u konačnici potvrđuje ispravnost utrošenih sredstava. Na ovoj aktivnosti, u slučaju da je ostalo neutrošenih sredstava (a uvijek bude takvih) ona se dalje raspoređuju po istom principu kada je i prvi put donošen budžet.

Radio BIR: Iz prethodno navedenog možete li ukratko i konkretno reći kako se raspoređuju sredstva samo iz Bejtu-l-mala?

U tehničkom smislu pripremu vrši naša uprava, na osnovu prethodno odobrenih ili bolje reći definisanih područja gdje se ta sredstva mogu rasporediti, a konačnu odluku o utrošku tih sredstava daje Vijeće muftija. Npr. budžetski korisnik koji vrši raspodjelu sredstava iz Bejtu-l-mala, a koja su vezana za određene kategorije dostavi svoj prijedlog koliko sredstava planira za stipendije, koliko za siromašne i socijalno ugrožene, koliko za povratničke džemate, koliko za druge fondove poterebnima i sl. Naravno uz svoje zahtjeve dostavlja i detaljna obrazloženja kako je došao do navedenih iznosa. Nakon toga u iznosima koje je budžetski korisnik predložio naša uprava šalje u dalju proceduru i kada dođe do Vijeća muftija onda oni vodeći računa o potrebama i svojim saznanjima sa terena donose odluku da ide odobrenje u predloženim iznosima ili da se eventualno neke stavke koriguju.

Ovdje naravno zbog već postojećih precizno definisanih pravila nije moguće da na Vijeće muftija dođe neki zahtjev koji nije već ranije nekom odlukom definisan da može biti finansiran iz Bejtu-l-mala. Npr. finansiranje konkretno moje plaće ne može biti finansirano iz Bejtu-l-mala i to se unaprijed zna, tako da naša uprava kada pravi prijedlog svog budžeta nikada neće ni tražiti udio u Bejtu-l-malu.

Radio BIR: Koja je uloga Reisu-l-uleme u raspodjeli sredstava i planiranju budžeta?

Kada je u pitanju budžet i trošenje sredstava Reisu-l-ulema učestvuje prvo kao član Rijaseta, a drugi put kao član Vijeća muftija. Međutim, ako ste pratili prethodno što sam kazao o procedurama, nigdje se samostalno ne spominje Reisu-l-ulema u smislu da on donosi odluku koja je konačna i ne osporiva.

Radio BIR: A šta ako se desi situacija da korisniku sredstva više ne trebaju sredstva za odobrenu namjenu nego za nešto drugo, što se pojavilo u međuvremenu?

U tim slučajevima postoje dvije opcije:

– ako sredstva nisu utrošena ona se vraćaju na novo razmatranje za utrošak kroz cijelu prethodno pomenutu proceduru za usvajanje budžeta,

– a ako korisnik izrazi potrebu za izmjenu namjene trošenja odobrenih sredstava onda se radi rebalans gdje se ponovo mora provesti sva procedura za ta sredstva kao da se radi o novom budžetu i tada je moguće da korisniku ta sredstva ne budu nikako odobrena, na bilo kom od nivoa odlučivanja npr. na Vijeću muftija donesu odluku da se u međuvremenu pojavila još neka potreba koja se može finansirati iz sredstava Bejtu-l-mala, a koja ima prioritet u odnosu na novonastalu potrebu budžetskog korisnika. I u toj situaciji sredstva se usmjeravaju za drugu potrebu, a budžetski korisnik ostaje bez prethodno odobrenih sredstava

Radio BIR: Može li Sabor donijeti odluku o izmjeni namjene utroška sredstava?

Naravno. Sabor kao najviši organ u Zajednici ima pravo da izmijeni odluke nižeg nivoa u ovom slučaju Rijaseta i takve odluke se donose na sjednicama Sabora na kojima se razmatra budžet. Međutim, ako se radi o sredstvima Bejtu-l-mala onda procedura nije tako jednostavna, jer obzirom da je trošenje Bejtu-l-mala vezano sa odlukama Vijeća muftija u tom slučaju bi Vijeće muftija moralo ponovo dati svoju saglasnost na prijedlog Sabora. U slučaju da Vijeće muftija ne da saglasnost ta stavka ide u prethodno odobrenoj verziji. Dakle, Sabor jeste najviši organ u IZ, ali Vijeće muftija daje konačnu riječ o utrošku sredstava koja imaju vezu sa nekim vjerskim propisom, kao što su sredstva Bejtu-l-mala.

Radio BIR: Šta je sa sergijama, je li i one ulaze u budžet Rijaseta ili nekog drugog nivoa IZ i kako se troše ta sredstva?

Kada su u pitanju sredstva od sergija ona se tretiraju namjenskim sredstvima i moguće ih je utrošiti samo u svrhu za koju su prikupljana. Npr. sergija koja je prikupljana za stanovništvo pogođeno poplavama i klizištima sav novac je otišao u tu svrhu, ne može taj novac biti utrošen u bilo koju drugu aktivnost IZ, tako je i sa drugim sergijama i tu nema izuzetaka. Ono što se može eventualno desiti jeste da su sredstva putem sergije prikupljana za određenu aktivnost npr. za gradnju neke određene džamije, a nakon što je izgradnja završena u slučaju da je ostalo sredstava ona se posebnom odlukom Rijaseta raspoređuju na drugu srodnu potrebu npr. ako se gradi neka druga džamija onda idu za tu džamiju i sl. Ali i tu postoji procedura i nije moguće da bilo koja osoba samostalno promijeni namjenu tim sredstvima.

Radio BIR: Stalno govorite o procedurama, u kojoj mjeri je definisano i ograničeno procedurama finansijsko poslovanje IZ?

Upravo kako ste i primjetili, jednostavno nema mogućnosti za bilo kakvo trošenje i bilo kakvih sredstava samoinicijativno bez obzira o kojoj osobi se radi i bez obzira na kom nivou IZ ta osoba obavljala svoju funkciju. Svako trošenje mora proći unaprijed definisane procedure, pa čak i u ako mogu kazati „vanrednim situacijama“ postoje procedure kojima se ograničava samostalno raspolaganje finansijskim sredstvima bilo kog uposlenika IZ.

Emisiju “O tome se priča” uređuje i vodi Nedžad Abdić.

Podijeli putem:

Prijavi se iliNapravi novi račun