Priča je vezana za davnu ekskurziju imama iz bugojanskog kraja. Doveo ih je u Sarajevo Vehid Arnaut, sadašnji rukovodilac Ureda za zekat Rijaseta IZ-a u BiH. Imami nisu bili oduševljeni idejom da veći dio dana provedu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Znaju oni njen značaj, ali… Sarajevo je Božija bašča.

– No, kada su se počeli upoznavati s blagom koje tamo postoji, s laboratorijom za liječenje knjiga, bili su oduševljeni. Na rastanku je svaki od njih rekao da obilazak Biblioteke ubrajaju u najljepše događaje u životu, kaže nam Arnaut, pominjući to da se i ova biblioteka dijelom finansira iz zekata i sadekatu-l-fitra.

Siromasi i nevoljnici

– Svjesni smo da većina ljudi pomoć iz ovih instituta shvata isključivo kao pomoć nevoljnicima, siromasima i da je nekima i čudno da je Gazi Husrev- begova biblioteka značajan korisnik Bejtu-l-mala. Vi od nje možete napraviti slučaj, kao Zemaljski muzej ili ono što je sada – jedna od najboljih ustanova u svijetu. Bog je definisao osam kategorija onih koji imaju pravo na pomoć: siromasi i nevoljnici su samo jedna od njih, govori Arnaut.

On dalje kaže da je na posljednjoj sjednici Rijaseta usvojen izvještaj o prikupljanju zekata i sadekatu-l-fitra  za proteklu 1440. hidžretsku godinu.

– Od suštinske važnosti nama nisu iznosi koliko pitanje razumijevanja zekata, kaže Arnaut, napominjući da IZ ima jedan sistem utemeljen na praksi Božijeg poslanika a.s, koji u značajnoj mjeri korespondira s tendencijama u islamskom svijetu,da se sredstva od zekata posmatraju, prije svega, kao sredstva prikupljena na organizovan način.

– U tom smislu IZ je utvrdio da je došlo do značajnog povećanja tih sredstava, iznad 14 posto u odnosu na 2018. godinu, što znači da je IZ, prije svega, imao povjerenje vjernika, tvrdi Arnaut, objašnjavajući strukturu povećanja prihoda u fond Bejtu-l-mal po osnovu zekata i sadekatu-l-fitra.

– Iznos na nivou cijele BiH je povećan za 14,5 posto, unutar BiH za 11,5 posto, a u dijaspori 23 posto. Što se tiče ulaznih informacija, BiH u Bejtu-l-mal unosi oko 60 posto sredstava, a dijaspora oko 40 posto. I 30 posto od ukupnih sredstava ostaje na nivou lokalnih zajednica do nivoa muftijstava, a od ukupno prikupljenog iznosa se 70 posto uplaćuje u Bejtu-l-mal u BiH. U dijaspori je taj odnos 40 i 60 posto: 40 posto ostaje džematima i krovnim organizacijama, 60 posto ide u Bejtu-l-mal, s tim što to nisu sredstva koja ovdje ostaju, nego se kroz različite vidove projekata i podrške plasiraju lokalnim zajednicama i raznim institucijama, prije svega odgojno-obrazovnim, medresama, fakultetima, obdaništima, Centru za liječenje od ovisnosti… Dio se plasira putem Ureda za društvenu brigu, i to je 1/8 ukupnih sredstava, namijenjena socijalno ugroženim, povratnicima, dijelom i šehidskim porodicama, razvojnim i održivim projektima, ljudima koji unapređuju lokalnu zajednicu, za liječenje, za poplave, klizišta. Svi vjernici, koji smatraju da imaju pravo na hak iz Bejtu-l-mala, mogu uputiti zahtjev, kaže Arnaut.

Napominje da Ured za zekat prikuplja sredstva, ali i pokreće inicijative pred Vijećem muftija i Rijasetom o, recimo, osnivanju fondova. No, najviše su okrenuti obrazovanju. Za ovu svrhu se izdvaja oko 40 posto sredstava, s tendencijom smanjivanja, s obzirom na to da se medrese finansira- ju i iz kantonalnih budžeta.

– Do 2004. godine skoro sto posto sredstava iz Bejtu-l-mala je išlo za obrazovanje, ali otkako je otvoren Ured za društvenu brigu, veći je procenat pomjeren prema najosjetljivijim kategorijama. Za nas je obrazovanje najkraći put kojim se iz primaoca zekata dolazi u poziciju davaoca, kaže Arnaut,napominjući da se preko Ureda za društvenu brigu oko 12,5 sredstava plasira iz Bejtu-l-mala proteklih godina.

Čuvajmo dostojanstvo

– Govorim o direktnim davanjima, a tu je, recimo, i pomoć iz kontingenta proizvoda koji se kompenziraju s kurbanskim mesom, objašnjava Arnaut, napominjući da primat u prihodima pripada zekatu u odnosu na sadekatu-l-fitr.

– To je trend koji priželjkujemo. Jer je potencijal zekata veći, a zekat je i teža obaveza nego sadekatu-l-fitr, kaže Arnaut, dodajući da, u pravilu, sredstva od zekata i sadekatu-l-fitra ne mogu ići za projekte infrastrukture, osim ako nisu namijenjeni za brigu o ljudima.

Primjera radi, za adaptaciju školske učionice može, ali se od njih ne može graditi džamija. Ili zgrada Rijaseta.

– Mi želimo funkcionisati kao jedan organizam, koji treba da se brine i o jedinom povratniku Bošnjaku u Čitluk, o džamiji u Gacku s pet povratničkih porodica, o Banjaluci. Cilj nam je da se institucije brinu i da vjernici shvate da njihov zekat i njihov sadekatu-l-fitr pomaže da se čuje ezan i u tim područjima, ističe Arnaut.

Podsjeća da se pritom rukovode onim na što je skrenuo pažnju reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

– Nemojte slikati njihove suze, dosta im je što žive tako. Mi moramo čuvati dostojanstvo naših ljudi, zaključuje Arnaut.

Oslobođenje, 27. oktobar 2019. godine