Meho Šljivo

Uprava za vjerske poslove Rijaseta IZ

mehoefsljivo@gmail.com

Intervju sa šefom Ureda za zekat Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Vehid-ef. Arnautom

ZEKAT – ČUVAR ZAJEDNICE KOJA BRINE O EMANETU VJERE

UDK 28-428(047.53)

DOI 10.26340/muallim.v22i85.1844

Zekat je četvrti temeljni stub islama koji doprinosi zbližavanju članova društva idealima distributivne pravde. U Kur’anu se obaveza davanja zekata skoro po zakonomjernom i nerazlučivom kontekstu uvijek spominje zajedno s obavezom klanjanja namaza. U čemu se ogleda smisao zekata i dalekosežni etički i društveni značaj ovog Božijeg propisa?

Zekat je jedan od pet islamskih šarta, temeljnih stubova na kojima počiva zdanje islama. Vezan kur’anskim tekstom za namaz na preko 28 mjesta, a spominjan direktno ili indirektno na preko 80 mjesta u Kur’anu, zauzima vrlo važno mjesto u duhovnom i praktičnom životu pojedinca, ali i zajednice u cjelini. Zekat je objavljen u mekanskom periodu, kao svojevrsni uvod u izgradnju suosjećajnosti, a njegova pravna zaokruženost je finalizirana objavljivanjem ajeta iz sure Et-Tevba. Ako je u početku objavljivanja imao motivirajuću ulogu da vjerniku skrene pažnju da od sebe valja izdvojiti i imati osjećaj za onoga do ili pored sebe, u kanonizirajućem tekstu on postaje pravo drugih u imecima bogatih, koje se ima finalizirati putem institucionalnog Fonda zajednice muslimana. Pored pogleda koji je u namazu usmjeren ka Uzvišenom i onome što ne vidimo, islam je zekatom jasno ukazao da valja stajati i na zemlji, prepoznavati realne životne datosti, učestvovati u kreiranju stvarnosti i ublažavati nedaće siromašnih. Iz ugla pojedinca, zekat se pojavljuje kao ibadet kojim se imetak čisti, berićeti i unapređuje, dok se, istovremeno, njegova duša čisti od sebičnosti. škrtosti, tvrdičluka.

Na širem društvenom planu, oni koji daju zekat ukazuju zahvalnost Onome koji je istinski Vlasnik svakog imetka, ublažavaju socijalne podjele i različitosti i grade osjećaj solidarnosti s onima koji ili ne mogu ili su uskraćeni za sposobnost potpune brige o sebi i svojoj porodici. Kako god individualno zekat čisti davaoca, tako čisti i ukupno društvo od bezosjećajnosti jednih spram drugih. Mnogo se lakše podnosi sopstvena sreća i imanje kada se ima s kim dijeliti radost, kao i poteškoće kada za njih drugi članovi društva iskazuju empatiju i razumijevanje. Prema riječima Karen Armstrong, Muhammed, a.s., je upravo kroz duboki osjećaj da podijeli i ono malo s onima koji su potrebni, pridobio srca ljudi i uvjerio ih u istinu poslanstva. U islamu, imetak je sredstvo, a ne cilj.  U najširem smislu, gledano sa svim organizacijskim poslovima koje planski pristup pitanju zekata zahtijeva, na način kako ga je pozicionirao sunnet Poslanika, a.s., zekat je dio ekonomskog sistema zajednice muslimana kojim je bez ikakve sumnje u potpunosti riješeno pitanje brige za socijalno najugroženije kategorije u društvu. Kamo sreće da su muslimani smogli snage dublje istražiti i primijeniti sve mogućnosti zekata! Vjerovatno bi razvili bolji socijalni program od svih koje je svijet do danas upoznao. Nažalost, prepisivali su tuđe, djelimično i selektivno primjenjivali propise zekata i ostali na pola puta.

Fascinantno je i prijatno saznanje da posljednjih godina sazrijeva vjernička svijest o obaveznosti zekata i važnosti njegovog pravovremenog izvršavanja. Ni aktuelna pandemija nije poljuljala i usporila pozitivne trendove sve izraženije svijesti o zekatu kao prvorazrednoj vjerskoj dužnosti. Iako ste tek dvije godine na čelu Ureda za zekat, zamolio bih Vas da s nama podijelite svoje utiske, saznanja i zapažanja o odnosu ovdašnjih muslimana spram obaveze izdavanja zekata.

Kao međaš ovog pitanja u životu savremenih muslimana u Bosni i Hercegovini, mogla bi se uzeti odluka i fetva rukovodstva Islamske zajednice iz 1969. godine, a potom i Raspis Vrhovog islamskog starješinstva. Ovom fetvom data je nova forma vjerskom propisu zekata, kvalitativno ga stavljajući u životni kontekst, ali i vraćajući ga na temeljnu praksu Muhammeda, a.s. Ta dalekovidost i iskorak naše uleme pokazuju koliko je važno imati samostalnost u razumijevanju i tumačenju vjere. Zekat je vraćen na institucionalni nivo, što je prije svega osnažilo ovaj islamski šart. Formiran je Fond koji je postao garant stabilnosti institucija koje su trebale brinuti o emanetu vjere u vrlo teškim uslovima rigidnog komunističkog sistema. Ono što je uslijedilo kao reakcija vjernika je također bilo ohrabrajuće, ustabilio se rad Gazi Husrev-begove medrese, a za nekoliko godina egzistiranja Fonda otvoreni su: Islamski teološki fakultet, ženska medresa i Medresa u Prištini. U periodu nakon agresije, otvaraju se nove medrese, fakulteti, obnavljaju biblioteke, instituti, ali i uvode novi fondovi u Bejtu-l-mal koji sada brinu o povratnicima i socijalno ugroženima te pomažu djelatnost udruženja koja se bave društveno korisnim radom itd. Pojavljuje se i sve veći broj davalaca zekata među bogatijim Bošnjacima, sada vlasnicima privrednih društava. Sveukupno gledano, uz edukativne sadržaje, sve veću dostupnost znanja o ovom islamskom šartu, raste svijest o tome da se samo putem institucionalnog pristupa ovom pitanju postižu kvalitetni rezultati, ali i dugoročno drži stabilan kurs razvoja Islamske zajednice. Prepoznajući ove trendove, ali i reagirajući na prigovore i atake nesavjesnih pojedinaca vođenih ličnim interesima, jasna poruka Islamske zajednice izražena je fetvama reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića, dr. Huseina Kavazovića i fetve-i emina dr. Enesa Ljevakovića koje nedvosmisleno ukazuju na ispravnost ovakvog pristupa zekatu koji donosi brojne koristi za cijelo društvo. Važno je napomenuti da je podrška našeg vjerničkog populusa bila i ostala neupitna, što se pokazalo i u godini iza nas, kada je uprkos pandemiji i ograničenom kretanju ostvareno povećanje prihoda u fond Bejtu-l-mal. Svakako, potencijal zekata je mnogo veći od trenutnog dosega. Dodamo li da se svijest o zekatu kao sadaki, prema zekatu kao vjerskoj obavezi (farz) sporo mijenja, kao i sveukupne procese u bosanskohercegovačkom društvu, mnogo je posla pred nama.

Davanje zekata uvećava, a ne umanjuje imetak

Pojam zekat obiluje raskošnim semantičkim finesama. Pojavljuje se u značenju čišćenja imetka, ali i svojevrsnog rasta i unapređenja imetka koji nije samo kvantitativne, nego prije svega naročite kvalitativne prirode. Zekat donosi mnogobrojne koristi zajednici ali i  bereket svome davaocu.

Nekoliko hadisa možda na najbolji način daju odgovore na ovo pitanje. Rekao je Muhammed, a.s.: „Davanje zekata neće umanjiti imetak.” „Allah je propisao zekat da se njime očisti postojeći dio vašeg imetka, a nasljedstvo odredio u imecima koji ostaju iza vas.“ „Osigurajte svoju imovinu davanjem zekata!” „Zekat se nikada nije pomiješao s bilo kojim dijelom imetka, a da ga nije uništio i učinio da se raspadne.“ „Nema naroda koji ne daje zekat, a da ga Allah neće kazniti raznim nesrećama, glađu i sušom.“

Iz navedenih hadis-i šerifa je vidljivo da davanje zekata ne umanjuje, nego uvećava imetak, da je to najbolji način osiguranja imetka od propadanja na oba svijeta, da treba dobro paziti da nam se imetak ne pomiješa s onim koji je pravo drugih, kao i da nedavanje zekata za sobom povlači kazne kao što su nesreće, glad i suša. Dijelom smo već spomenuli da zekat čisti imetak i dušu davaoca, umanjuje društvene razlike i pomaže u njihovim savladavanjima. Zajednica na čijem čelu je ulu-l-emr određuje najpotrebnije kategorije u društvu i pomaže ih sredstvima iz Bejtu-l-mala. Institucionalnim pristupom zekatu efekti su mnogo bolji i vidljiviji u cijelom društvu.

Organizirani pristup izvršavanju ove vjerske obaveze podrazumijeva prikupljanje svih sredstava od zekata i sadekatu-l fitra u jedinstven, zajednički fond Bejtu-l-mal. Šta u šerijatskom i praktičnom smislu predstavlja Bejtu-l-mal?

Utemeljenje fonda Bejtu-l-mal je praksa Poslanika, a.s., koji je zekatu kao ibadetu pristupao na isključivo institucionalan način. Nakon objavljivanja ajetā o obaveznosti davanja zekata, Poslanik, a.s., odredio je ashabe koji su dobili emanet prikupljanja zekata. Potom je odredio one koji su brinuli o prikupljenom zekatu, kao i one koji su vršili njegovu podjelu. Sam Poslanik, a.s., često je prikupljao i dijelio zekat. Nije zabilježeno da je iko od ashaba mimo propisane procedure i ovlaštenih osoba od Poslanika, a.s., nekom drugom davao zekat. Za davaoca zekata neupitna je bila ispravnost ibadeta, kao i uvjerenje da će ono što je dao doći do onih kojima je potrebno, dok su primaoci bili zaštićeni od poniženja ili gubljenja digniteta jer su se za ostvarenje svoga prava obraćali instituciji. Odgovornost za ispravnost podjele preuzeo je na sebe ulu-l-emr, na čelu s Poslanikom, a.s., a kasnije pravednim halifama. Efekti ovakvog pristupa pitanju zekata su neuporedivo veći i društveno korisniji, a pomoć koja se pruža korisnicima dugoročno može postizati efekte umanjenja siromaštva, ali i osposobljavanja ljudi za samostalan način privređivanja.

Najčešće laičko pitanje je: na koji način Islamska zajednica raspolaže sredstvima iz Bejtu-l-mala? Ko su krajnji korisnici zekata i sadekatu-l-fitra?

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini jedina na javan i transparentan način vrši prikupljanje i podjelu sredstava zekata i sadekatu-l-fitra kroz fond Bejtu-l-mal. Upravljanje ovim fondom, s obzirom na posebne propise koji važe za ova sredstva, vrši se kroz organe Islamske zajednice, Rijaset, Vijeće muftija i Sabor Islamske zajednice. Od početka osnivanja Fonda, prioritet u finansiranju su imale odgojno-obrazovne ustanove Islamske zajednice kao nosioci emaneta vjere na našem području. Ove ustanove su i dalje njegovi najveći korisnici. Nove okolnosti utjecale su na proširivanje lepeze korisnika fonda Bejtu-l-mal: briga za povratnike; organizacija vjerskog života na područjima gdje živi veoma mali broj vjernika; povećan broj socijalno ugroženih osoba; liječenje teško bolesnih; pomaganje migranata; podrška projektima mladih; te afirmacija porodičnih vrijednosti. U Bejtu-l-malu predviđena su i sredstva za nepredviđene okolnosti poput: poplava, zemljotresa, požara itd. Sredstva zekata i sadekatu-l-fitra iz Bejtu-l-mala dolaze do hiljada korisnika, a sevab onih koji u tome učestvuju se umnogostručava. Fond Bejtu-l-mal je, jednostavno kazano, dobar servis za niz društvenih potreba i odgovor hiljadama zahtjeva za pomoć u našem društvu i šire.              

Zahvaljujući zekatu i sadekatu-l-fitru danas imamo medrese, fakultete i druge ustanove Islamske zajednice

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini na temeljima Šerijata osmislila je originalan,  stabilan i veoma funkcionalan sistem organiziranog izvršavanja ibadeta zekata. Rekli bismo da je taj sistem ujedno i jedan veličanstveni vizionarski, razvojni i strateški koncept koji je Islamskoj zajednici omogućio duhovnu i ekonomsku autonomiju u najturbulentnijim vremenima političkih previranja i društvenih transformacija. S obzirom na to da je riječ o 52 godine neprekidnog kontinuiteta i iskustva, možemo li se osvrnuti na neke neporecive i najvidljivije prednosti i koristi ovog koncepta koji je donosio i još donosi brojne dobrobiti za našu zajednicu i društvo u cjelini?

Kako smo ranije istakli, odvažnost i hrabrost u traženju rješenja na temeljima Šerijata, bili su odlika bošnjačke uleme na čelu s Husein-ef. Đozom. Suočenost s pljačkom, otimačinom i upropaštavanjem velikog vakufskog dobra Islamske zajednice na kojem je do Drugog svjetskog rata počivala ekonomska stabilnost Islamske zajednice, zabrinutost zbog nedostatka osnovnih sredstava za ispunjavanje misije vjere, manjak imamskog kadra, sve to utjecalo je na našu ulemu u drugoj polovini XX stoljeća da uloži napor i pronađe prihvatljiva rješenja koja bi značila opstanak zajednice muslimana. Otpor dijela uleme i imamskog kadra kao i njihova rezerviranost spram novih promišljanja i rješenja po pitanju zekata i sadekatu-l-fitra doprinijeli su pronalaženju snažnije argumentacije i odlučnosti vrha Islamske zajednice u provođenju predloženih rješenja. Danas je mnogo lakše o tome govoriti, jer mi danas nakon 52 godine vidimo medrese, fakultete, institute, biblioteke, obdaništa, mektebe, edukativne i medijske centre koji se finasiraju sredstvima iz Bejtu-l-mala.

Ono što mene posebno fascinira je činjenica da je Islamska zajednica na taj način, sopstvenim snagama, mudrošću naše uleme, plemenitošću našeg naroda i visokom sviješću naših vjernika, uspjela očuvati samostalnost i autentičnost razumijevanja i tumačenja vjere. Pomoć svih dobrih ljudi je dobrodošla, ali za samostalnost u promišljanju vjere moramo imati samostalne izvore finansiranja odgojno-obrazovnih, naučnih i naučnoistraživačkih ustanova. Ako na sve ovo dodamo i ulogu Islamske zajednice u saniranju društvenih problema, podršku povratku prognanih na svoja ognjišta, pomaganje pogođenih prirodnim nepogodama, podršku ustanovama i organizacijama koje se brinu za najugroženije kategorije stanovništva, djelovanje na preveniranju društvenih problema, učestvovanje u svim humanitarnim projektima, jasno je da je teško naći nevladinu adresu s koje više koristi ima šira društvena zajednica. Takav odgovoran rad prepoznat je u društvu, što rezultira većim povjerenjem vjernika i kontinuiranim porastom priliva sredstava u Bejtu-l-mal.

Imami igraju ključnu i nezamjenjivu ulogu u institucionalnom i odgovornom pristupu izvršenju obaveze davanja zekata. Ponekad, s obzirom na izražene potrebe za socijalnom pomoći u društvu, stječemo dojam da imami isuviše stidljivo i suzdržano tumače propise o zekatu? I pored toga, nesporno je da su imami najangažiraniji pojedinci koji zajedno s džematskim odborima bdiju nad vjerodostojnim i pravilnim izvršavanjem ove ibadetske obaveze. Može li Islamska zajednica dodatno stimulisati imame za njihov nemjerljivo važan učinak i  angažman na ovom području?

Imami su od početka do danas ostali nezamjenjiva i najvažnija karika u podizanju svijesti, edukaciji, prezentaciji i realizaciji ove islamske obaveze. Od njihovog personalnog ali i profesionalnog odnosa spram vjernika, i ova aktivnost i njen uspjeh umnogome zavise.  Imami imaju neposrednu komunikaciju u objašnjavanju propisa, kao što su i tehnički najčešće i sami prikupljači. Na njihovu ulogu se stalno ukazuje i pokušavaju se na različite načine stimulisati za ostvarivanje boljih rezultata. Nažalost, ima i pojedinaca koji o ovoj islamskoj obavezi govore stidljivo i suzdržano, koliko zbog ličnih nedorečenosti, toliko i zbog činjenice da se radi o materijalnom ibadetu, pa se stječe dojam da stalno nešto traže od vjernika.  Dijelom sredstava od prikupljenog zekata koji ostaju na lokalnom nivou, ulu-l-emr je ostavio dovoljno prostora da se pronađu adekvatni načini stimulacije imama, ali i džematskih odbora koji na ovom planu urade više. Poznat mi je oprez imama koji ne žele ni na kakav način da stvore osjećaj da taj plemeniti posao rade samo radi nekakvog procenta. Ozbiljno razmatramo mogućnosti većeg stimulisanja pojedinačnog rada, usmjerenog prema određenim kategorijama definisanog jasnim planovima i očekivanjima. Na ovom planu, uz posebnu edukaciju i certificiranje, planiramo uraditi više u narednom periodu.

Neki alternativni izvori u tumačenjima islama u javnosti uporno promiču tezu o tome da se zekat i sadekatu-l-fitr mogu izvršavati pojedinačno, apsolutno neovisno od organa Islamske zajednice. Pri tome se ne ustručavaju propagandistički tvrditi da je idžtihad bošnjačke uleme o institucionalnom prikupljanju zekata derogiran i da danas predstavlja tek recidiv historije i svojevrsni anahronizam. Ako bismo pristali na ovakva neutemeljena i krajnje pojednostavljena i površna tumačenja, prvenstveno bismo degradirali primaoce zekata. Oni bi se, zasigurno, osjetili poniženim i uvrijeđenim jer bi njihova socijalna situacija, ali i ljudsko dostojanstvo, bili nezaštićeni i potpuno izloženi očima i kamerama  javnosti. Kako Vi tumačite ovakve stavove?

Ovo je, hvala Allahu, slobodna zemlja. Mogućnosti javnog prezentiranja, posebno putem društvenih mreža, omogućile su neodgovornim pojedincima govor i stavove bez ikakve odgovornosti. Neselektivan pristup tumačenju islama ima veoma loše posljedice, a vidljiv je i po pitanju zekata. Kada žele argumentirati stavove, navode praksu Poslanika, a.s., a kada im ta ista praksa ne odgovara, onda problem drugačije kontekstualiziraju. Zekat je prema stavu sve uleme, institucionalni ibadet i slabost je muslimana, ali i njihova nemjerljiva šteta, što ga nisu uspjeli podignuti na taj nivo. Kakve su koristi u tome za jednu malu zajednicu kao što je naša, u iskustvu od 52 godine, već smo govorili, a kakve bi tek bile da nema svih onih koji vuku na stranu. Kakve koristi imamo od njihovih rješenja, osim zadovoljenja sujete, lažnog osjećaja pomaganja i pranje savjesti (ako je moguće tri u jedan: pomoći rodbinu i prijatelje, izvršiti propis i pokazati se društveno odgovornim – bar samom sebi).

Dodajte ovome i bezbroj afera koje prate one kojima se davao zekat i sadekatu-l-fitr, pojedincima i organizacijama, kao i niz izvaranih pojedinaca, jasnim se pokazuje zašto kod sve većeg broja vjernika jača povjerenje u Islamsku zajednicu i njen pristup ovom propisu.

U njihovom pristupu nedostaje odgovornost za tumačenje propisa, odgovornost spram posljedica, nedostaju tijela i organi kontrole, javnost i potpuna transparentnost te zaštita dostojanstva primaoca (koji su često izloženi slikanjima, snimanjima i objavljivanjima na različitim medijima). Izvršavanjem obaveze zekata putem Bejtu-l-mala odgovornost davaoca prestaje samim činom davanja, što je najvažnije u ibadetu, dok u individualnom davanju odgovornost za ispravnost ibadeta, davalac nosi sve do krajnjeg korisnika.

Kada je riječ o zekatu na poljoprivredne proizvode, Islamska zajednica na tom planu bilježi stalni porast prikupljenih dobara. Ima li Islamska zajednica potrebnu i odgovarajuću infrastukturu za ovakve organizacijski zahtjevne i odgovorne poslove?

Ovaj propis se sve više aktuelizira i traga se za najadekvatnijim rješenjima. Nama je prije svega važno podizati svijest o važnosti izvršavanja propisa zekata ukupno, pa i zekata na poljoprivredne proizvode. Trenutni kapaciteti naših odgojno-obrazovnih ustanova su relativno skromni, ali mnogo bolji i veći nego što su bili. Većina naših medresa i studentskih centara imaju adekvatne smještajne kapacitete, ograničene na njima dovoljnu količinu artikala. U jesen, kada provodimo ovu akciju, hvala Allahu, bude prikupljeno mnogo više artikala nego što je odgojno-obrazovnim institucijama Islamske zajednice potrebno. Višak prikupljenih artikala ove institucije usmjeravaju prema drugim ustanovama, javnim kuhinjama, studentskim domovima, zavodima, bolnicama i sl. Naprimjer, u 2020. godini je, pored zadovoljenja ukupnih potreba naših ustanova, podijeljeno nekoliko desetina tona artikala na preko 50 različitih adresa. Akciju prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode prati i niz realnih problema: duga sezona, kvarljivost artikala, kvaliteta artikala, certifikacija, niska cijena poljoprivrednih proizvoda, visoki troškovi transporta i skladištenja kao i trajnog pohranjivanja. Vrlo je živa ideja o izgradnji centralnog skladišta, kojim bi se ovaj problem trajnije riješio. U svakom slučaju, Islamska zajednica ostaje opredjeljenja da bude snažan i odgovoran servis našim vjernicima u izvršavanju ove islamske obaveze, nadajući se bereketu i mnogostrukim koristima na ovom i budućem svijetu.