Pitanje:

Budući da se zekat ne daje na stan, interesuje me da li ljudi koji imaju novac ušteđen s namjerom da za njega kupe stan trebaju na taj novac obračunavati puni iznos zekata. Naime, dilema je u sljedećem, ako čovjek živi kao podstanar i dio novca štedi u namjeri da riješi pitanje stanja da li to onda možemo protumašiti kao gomilanje imetka, jer svjesni smo činjenice da danas mladi ljudi moraju da se odreknu puno toga da bi riješili stambeno pitanje, a sa druge strane da se taj novac utrošio za kupovinu stana onda za njega ne bismo plaćali zekat. Uz sve gore navedeno, ipak sam svjesna činjenice da je to novac i da bi se za njega vjerovatno trebao dati zekat. Bila bih Vam zahvalna ako biste mi pomogli da riješim ovu dilemu.

Odgovor:

Novac koji se štedi radi kupovine nekog predmeta podliježe obavezi zekjata sve dok se ne utroši u tu svrhu, ako ispunjava uvjete obaveznosti zekjata. U protivnom, niko ne bi bio dužan izdvajati zekjat, jer svako štedi za nešto i namjerava novac potrošiti u neku svrhu. Jedino se dugovi prema nekom licu izuzimaju iz imovine na koju se daje zekjat. Npr., ako neko ima 10.000,00 KM, a dužan je 5.000,00, dat će zekjat na 5.000,00, a ne na 10.000,00 ukoliko je vraćanje duga trenutna, a ne odložna obaveza. U protivnom, izuzet će se samo iznos duga koji treba vratiti te godine. Zekjat čisti i čuva imovinu, a umanjuje je samo prividno. Suštinski, ona će biti uvećena i unaprijeđena s Božijim bereketom. Zato se ne treba plašiti umanjenja imovine izdvajanjem zekjata.